sperma (kasnolat. sperma < grč. σπέρμα: sjeme) (sjemena tekućina), žitka, sluzava, mutna, mliječnobijela do blijedožuta tekućina koja nastaje u muškim spolnim organima. Izbacuje se kroz vanjski otvor mokraćne cijevi (→ ejakulacija), a sadrži muške spolne stanice, spermije. U približno 2 do 5 ml sperme nalazi se približno 200 do 300 mil. spermija. Glavninu volumena sperme tvori tekućina iz pridruženih žlijezda, najviše iz sjemenih mjehurića i prostate. Kemijski sastav sperme omogućuje idealne uvjete za pokretljivost spermija; nešto niža temperatura od tjelesne te koncentracija magnezija, kalija i kisika daju joj blagu lužnatost, koja poništava kiseli sadržaj rodnice. Uz fruktozu, koja je glavni izvor energije spermija, sperma sadrži i amilazu, kiselu fosfatazu, prostaglandine i fibrinolizin, te odljuštene epitelne stanice mokraćno-spolnih puteva, lipide i bjelančevine. Sadrži i pigment flavin, koji fluorescira u ultraljubičastom svjetlu, što se primjenjuje u sudskoj medicini. Tvorba sperme počinje u doba spolnoga sazrijevanja, a smanjuje se starenjem (→ spermatogeneza). Različiti čimbenici mogu utjecati na sastav i količinu sperme (→ spermiogram). Sperma se može smrznuti i čuvati mjesecima ili godinama; tako zadržava sva biološka svojstva, pa se može rabiti za kasniju oplodnju.
